Kako se nositi s promjenom klime?

U petak, 4. travnja 2025., u ludbreškom Centru za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ održana je druga po redu radionica u organizaciji Lokalne akcijske grupe Izvor na temu Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske. Radionica je dio istoimenog projekta kojeg zajednički provode tri lokalne akcijske grupe – LAG Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag, uz financijsku potporu iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.–2020.

Nakon Ludbrega, treća radionica održana je u Koprivnici, 6. travnja 2025., gdje su poljoprivrednici iz Koprivničko-križevačke županije također imali priliku čuti preporuke i konkretne mjere prilagodbe aktualnim klimatskim izazovima.

Klimatske promjene – stvarnost koja zahtijeva djelovanje

Rezultate znanstvene studije i ključne izazove s kojima se ratarska i povrćarska proizvodnja suočava u uvjetima klimatskih promjena predstavili su njezini autori – meteorolozi dipl. ing. Bojana Borić i dr. sc. Goran Gašparac.

– Istraživanje je pokazalo da je u posljednjih trideset godina zabilježen porast prosječne temperature od oko 1,5 °C, uz značajan porast broja tzv. „vrućih dana“, kada temperatura prelazi 30 °C. Takve promjene dovode do ranijeg početka vegetacije i sjetve, osobito kod kultura poput kukuruza. Međutim, prekomjerna toplina može negativno utjecati na rast, razvoj i prinos biljaka, izazivajući stres, smanjenu fotosintezu i dehidraciju – istaknuo je dr. sc. Gašparac.

Upozorio je i na povećanje evaporacije te smanjenu dostupnost vode, što zajedno s temperaturnim ekstremima značajno smanjuje broj povoljnih dana za razvoj usjeva.

Rješenja postoje – kratkoročne i dugoročne mjere prilagodbe

Kako bi se poljoprivrednici uspješno prilagodili novim klimatskim uvjetima, u studiji su predložene brojne mjere podijeljene u dvije osnovne skupine:

Tehnološke mjere – modernizacija navodnjavanja, korištenje senzora, satelitskog nadzora i dronova, sustavi zaštite od tuče i oluja.
Sortimentne mjere – prilagodba izbora sorti koje mogu ranije sazrijevati ili su otpornije na toplinske valove i sušu.
– Prilagodba poljoprivrede uključuje strateške promjene: drugačiju obradu tla, odabir prikladnijih sorti, prilagođeno vrijeme sjetve i berbe, te metode zaštite od sve prisutnijih klimatskih prijetnji. Uz to, važno je osigurati i financijske poticaje koji omogućuju implementaciju novih rješenja na terenu – naglasila je Bojana Borić.

Edukacija kao prvi korak otpornosti
Radionice poput ovih pružaju poljoprivrednicima konkretne podatke i smjernice temeljene na znanstvenim istraživanjima, ali i prostor za međusobno dijeljenje iskustava i izazova. Projekt iz kojeg proizlazi ova aktivnost ima za cilj ojačati kapacitete ruralnih zajednica za borbu protiv sve izraženijih klimatskih rizika te doprinijeti održivosti i otpornosti domaće proizvodnje hrane.

Više informacija o projektu i samoj studiji možete pronaći na službenoj web stranici projekta: www.agroklima.hr