Kako se nositi s promjenom klime?

           
U ludbreškom Centru za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ u petak, 4. travnja, održana je i druga radionica - Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske.
Radionicu je organizirala Lokalna akcijska grupa Izvor, u okviru projekta – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode tri lokalne akcijske grupe – LAG- Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag.
Rezultate studije te ključne izazove u prilagodbi ovih, na području sjeverne Hrvatske najzastupljenijih poljoprivrednih grana, na radionici u Ludbregu predstavili su autori studije - meoteorolozi – dipl. ing. Bojana Borić i dr. sc. Goran Gašparac.
-Istraživanje je pokazalo da u posljednjih trideset godina imamo porast temperature od oko 1,5 stupanj Celzija, pa je u tom razdoblju zabilježen i porast broja vrućih dana, s temperaturom većom od 30 stupnjeva. Klimatske promjene uzrokuju raniji početak sjetve i sazrijevanja usjeva. Ovaj pomak posebno je izražen kod kukuruza, koji je tek u posljednjem desetljeću počeo dostizati optimalne temperaturne sume potrebne za kvalitetan prinos i raniju žetvu. Ostatak kultura već dostiže potrebnu akumulaciju topline tijekom cijelog razdoblja, s viškom topline koji omogućava brži rast. No, prekomjerno akumulirane temperaturne sume koje premašuju optimalne vrijednosti mogu imati negativne posljedice na usjeve. To može dovesti do ubrzanog sazrijevanja, smanjenja prinosa i kvalitete plodova, te stresa za biljke, što smanjuje njihovu sposobnost fotosinteze, izaziva dehidraciju i slabi njihov rast. Visoke temperature, osobito u ključnim fazama rasta, mogu skratiti vrijeme za stvaranje kvalitete prinosa. Ekstremne temperature dovode do povećanja temperaturnog stresa, smanjujući broj povoljnih dana za rast i razvoj usjeva, a povećavajući evaporaciju i smanjujući dostupnost vode. I ova je studija pokazala da se je klima nedvojbeno promijenila ali i da se i dalje mijenja, jer se linearni trend porasta temperature nastavlja – rekao je o rezultatima ove studije meteorolog Goran Gašparac. 
Kako bi se poljoprivrednici na ovom području što bolje prilagodili promjeni klime u studiji su objavljene i mjere, koje su podijeljene u dvije grupe. Prva grupa mjera temelje se na tehnologijama, a druga grupa mjera odnosi se na izbor sortimenata, pa se preporuča izbor sorti koje se mogu sijati ili saditi ranije.
-Dva su smjera djelovanja u suočavanju s klimatskim promjenama. Jedan je ublažavanje njihovog utjecaja i prilagodba novonastalim uvjetima. Kratkoročno, mjere ublažavanja predstavljaju način da se kroz ciljane intervencije i ulaganja smanje rizici povezani s klimatskim promjenama. Ove mjere mogu uključiti bolje upravljanje resursima i razvoj otpornijih sustava. Međutim, dugoročno, prilagodba postaje neizbježan smjer, kojim se društvo i ekosustavi nastoje prilagoditi promijenjenim klimatskim uvjetima. Prilagodba uključuje strategije koje omogućuju ublažavanje posljedica na način da se rizici minimiziraju ili čak preokrenu u potencijalne koristi, kroz inovativne tehnologije, promjene u poljoprivredi i infrastrukturna rješenja. Prilagodba poljoprivrede na klimatske promjene zahtijeva promjene u osnovnim agrotehničkim praksama, uključujući prilagodbu u obradi tla, odabiru sorti, vremenu sjetve i berbe te metodama zaštite usjeva od novih klimatskih prijetnji. Osim toga, modernizacija sustava navodnjavanja, uvođenje novih tehnologija kao što su senzori, satelitsko praćenje i dronovi, kao i razvijene metode zaštite od ekstremnih vremenskih prilika poput toplinskih valova, poplava i oluja, ključni su koraci za očuvanje prinosa i zaštitu okoliša. Jedan od važnih aspekata ove prilagodbe su i financijski poticaji koji omogućuju poljoprivrednicima implementaciju modernih tehnologija i inovativnih sustava zaštite – naglasila je na predavanju u Ludbregu Bojana Borić.